Država bi trebalo da napravi nacionalnu širokopojasnu internet mrežu, čiji bi osnov bio optički kabl Elektroprivrede Srbije (EPS). EPS predlaže da se u okviru tog javnog preduzeća omogući stvaranje posebnog preduzeća za telekomunikacije, koje bi deo mreže pustilo u komercijalnu upotrebu. To novo preduzeće bi, kako je istakao, moglo da značajan deo kapaciteta optičke mreže ponudi na slobodnom tržištu, nakon što obezbedi potrebe EPS-a i Elektromreže Srbije i nekih državnih institucija. Deo kapaciteta bi mogao da se odvoji za bezbednosno-policijske strukture, carinu i druge državne službe, kao i za potrebe e-uprave. Optička mreža EPS-a je dugačka više od 6.000 kilometara i stiže do svakog mesta u Srbiji. U nacionalnu širokopojasnu mrežu bi mogle da budu uključene i kablovske mreže drugih javnih preduzeća, a deo novca za razvoj bi se mogao obezbediti i kroz javno-privatno partnerstvo.
Država bi trebalo da napravi nacionalnu širokopojasnu internet mrežu, čiji bi osnov bio optički kabl Elektroprivrede Srbije (EPS), ocenjeno je danas na okruglom stolu Republičke agencije za elektronske komunikacije (Ratel).
Na skupu održanom u okviru 19. telekomunikacionog foruma Telfor, predstavnik EPS-a Slavoljub Lukić je rekao da EPS predlaže da se u okviru tog javnog preduzeća omogući stvaranje posebnog preduzeća za telekomunikacije, koje bi deo mreže pustilo u komercijalnu upotrebu.
To novo preduzeće bi, kako je istakao, moglo da značajan deo kapaciteta optičke mreže ponudi na slobodnom tržištu, nakon što obezbedi potrebe EPS-a i Elektromreže Srbije i nekih državnih institucija.
Deo kapaciteta bi mogao da se odvoji za bezbednosno-policijske strukture, carinu i druge državne službe, kao i za potrebe e-uprave, rekao je Lukić.
Kako je istakao, optička mreža EPS-a je dugačka više od 6.000 kilometara i stiže do svakog mesta u Srbiji.
U nacionalnu širokopojasnu mrežu bi, kako je rečeno, mogle da budu uključene i kablovske mreže drugih javnih preduzeća, a deo novca za razvoj bi se mogao obezbediti i kroz javno-privatno partnerstvo.
Država bi, prema mišljenju nekih učesnika, trebalo da obezbedi nacionalnu mrežu a da pružanje usluga prepusti privatnim operaterima.
Direktor Ratela Milan Janković je istakao da je politički imperativ da budućnost zemlje bude zasnovana na širokopojasnom internetu, ističući da bi nacionalna internet mreža doprinela razvoju privrede, zdravstva, obrazovanja, bezbednosti saobraćaja, a građanima bi omogućila da koriste razne internet servise.
On je rekao da, kako pokazuje iskustvo, povećanje širokopojasnog interneta za 10 odsto vodi do povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,3 procenta.
To dovodi do povećanja zaposlenosti za dva do tri odsto, produktivnosti za pet do 10 odsto, a utiče i na smanjivanje emisije ugljen-dioksida za tri odsto, rekao je Janković.